Tramlining: fenomen trenja

Možda ste već osjetili podrhtavanje u vašem volanu, ili ste ponekad imali osjećaj da gubite kontrolu nad vozilom kada kilometrima vozite po cesti punoj brazda.

Ovaj fenomen koji se u anglosaksonskim zemljama zove "tramlining", i čiji naziv prevodimo kao fenomen trenja, objašnjava se sklonošću guma da slijede tragove brazda kako bi ih slijedile i šine tramvaja.

Srećom, ti fenomeni su u pravilu ograničeni na nekoliko sekundi. Izuzetak čine samo vozači koji redovito voze po loše održavanim cestama. Za njih postoji stvarna potreba svođenja ovog fenomena na najmanju moguću mjeru.

Utjecaj guma

Kako ste već shvatili iz iskustva, ili putem ove stranice, gume nisu proste papuče koje zalijepimo na naplatke, ne obraćajući više pozornost na njih.

Značajke gume određuju ponašanje vozila na cesti i, u našem slučaju, postojanje ili nepostojanje sklonosti ka "tramliningu"

1. Gume visokih performansi (koje imaju manje proreza) su u pravilu osjetljivije od guma koje imaju izraženiji profil. To se objašnjava činjenicom da je kontakt sa putom važniji za športsku gumu nego za gumu putničkog vozila. One su time osjetljivije na neravnine na putu.
2. Što je guma šira to bolje prijanja. Time je i osjetljivija na tramlining.
3. Međuosovinski razmak kotača, koji odgovara razmaku između dva kotača jedne iste osovine, također doprinosi ovom fenomenu. Što je razmak veći, veće je i prianjanje, te se time povećava i osjetljivost na tramlining.
4. Istrošenost ovjesa također može uvećati tramlining. Prostom zamjenom istrošenih dijelova ovjesa umnogome ćete smanjiti ovaj fenomen.
5. Kut nagiba, ako je negativan, podstiče tramlining jer omogućava da agresivnije skrećete u zavojima.
6. Gume runflat pojačavaju tendenciju ka tramliningu zbog robusnosti bočnih strana gume koje prenose neravnine sa ceste na ovjes i upravljač.